{"id":103,"date":"2021-06-14T10:16:09","date_gmt":"2021-06-14T10:16:09","guid":{"rendered":"https:\/\/silvis.ba\/?p=103"},"modified":"2023-09-09T08:40:29","modified_gmt":"2023-09-09T08:40:29","slug":"crkva-bosanska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/2021\/06\/14\/crkva-bosanska\/","title":{"rendered":"Crkva bosanska"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Nastanak Crkve bosanske<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nastanku Crkve bosanske pogodovalo je izmije\u0161tanje bosanske katoli\u010dke biskupije u \u0110akovo oko 1252. godine, koje je tada pripadalo Ugarskoj. Religija i Crkva imale su klju\u010dnu ulogu u dru\u0161tveno-politi\u010dkom \u017eivotu europskih zemalja srednjega vijeka, pa je za bosanske vladare bilo nu\u017eno popuniti nastalu prazninu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eNastalu prazninu popunila je \u0161izmati\u010dka Crkva bosanska, jurisdikcijski neovisna od Rima, sa svojim vjernicima \u2013 bosanskim <em>krstjanima<\/em> (kako su se oni sami nazivali) i sa svojom vlastitom upravnom strukturom. Crkvu bosansku bosansko je plemstvo prihvatilo kao alternativu dislociranom katoli\u010dkom kaptolu u \u0110akovu, odnosno kao institucionalni okvir za novu kr\u0161\u0107ansku konfesiju iz izvora poznatu kao <em>vjera bosanska, prava vjera apostolska, na\u0161 zakon<\/em>.\u201c<a href=\"#_ftnref1\">[1]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U doma\u0107im izvorima Crkva bosanska se prvi put spominje izme\u0111u 1326. i 1329. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Organizacija Crkve bosanske<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Premije\u0161tanjem sjedi\u0161ta bosanskog katoli\u010dkog biskupa u \u0110akovo, preostala crkvena organizacija u Bosni prerasla je u autokefalnu Crkvu bosansku.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-medium is-resized is-style-default\"><img data-recalc-dims=\"1\" fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/silvis.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/crkvaba.jpg?resize=416%2C554&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-337\" style=\"width:416px;height:554px\" width=\"416\" height=\"554\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Ste\u0107ak gosta Milutina, Zemaljski muzej BiH<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&nbsp;\u201eSamostalna, vertikalno i horizontalno provedena vlastita organizacijska struktura, predstavlja Crkvu bosansku kao kr\u0161\u0107ansku crkvu <em>sui juris<\/em> koja se i na taj na\u010din distancirala kako od isto\u010dne tako i od zapadne Crkve. Njezini su se \u010dlanovi dijelili na dvije, brojno\u0161\u0107u nejednake skupine. Prvu, brojniju, \u010dinili su obi\u010dni vjernici \u2013 <em>mirski ljudi<\/em> (<em>credentes<\/em>) \u2013 a drugu, brojem manju, <em>pravi krstjani<\/em> i <em>prave krstjanice<\/em>, odnosno redovnici (<em>regulantes<\/em>).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iz skupine krstjana koji su predstavljali okosnicu Crkve bosanske izdvojili su se \u010dlanovi hijerarhije \u2013 <em>strojnici<\/em> ili <em>poglaviti krstjani<\/em>, nositelji razli\u010ditih slu\u017ebi i upravnih du\u017enosti. Me\u0111u strojnicima postojale su dvije vrste dostojanstvenika \u2013 po \u010dinu ni\u017ei <em>starci<\/em> i vi\u0161i <em>gosti<\/em>.&nbsp; Na \u010delu ove crkvene strukture nalazio se <em>djed<\/em> ili <em>episkop <\/em>Crkve bosanske<em>.<\/em>\u201c<a href=\"#_ftn2\">[2]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sjedi\u0161te djeda Crkve bosanske je najprije bilo u Mo\u0161trima kod Visokog, gdje su pisane neke od isprava bana Stjepana II. Kotromani\u0107a (1323.g.), da bi se zatim sjedi\u0161te premjestilo u Janji\u0107e kod Zenice, koje se spominje u pismu djeda Crkve bosanske &#8220;knezu, vlasteli i op\u0107ini grada Dubrovnika&#8221; iz 1404. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Redovni\u010dke zajednice <em>hi\u017ee <\/em>nalazile su se po cijelome kraljevstvu, a najve\u0107a koncrentacija hi\u017ea bila je u sredi\u0161njoj oblasti &#8211; kraljevoj zemlji, jezgri srednjovijekovne bosanske dr\u017eave. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Zna\u010daj Crkve bosanske u rusagu bosanskom<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bosansko plemstvo, uklju\u010duju\u0107i istaknute \u010dlanove najzna\u010dajnijih rodova Hrvatini\u0107a, Kosa\u010da i Pavlovi\u0107a, pripadalo je ili podr\u017eavalo Crkvu bosansku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao poglavar zemaljske crkve, djed Crkve bosanske imao je ulogu krunitelja prvog bosanskog kralja Tvrtka 1377. godine, ali i njegovih nasljednika u crkvi sv.Nikole u Milima kod Visokog. Na ovaj na\u010din djed je bio crkvena osoba koja je legalizirala (sakralizirala) kraljevsku titulu bosanskih kraljeva.<a href=\"#_ftn7\">[<\/a>7<a href=\"#_ftn7\">]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eO povezanosti crkvenih i dr\u017eavnih struktura izravno svjedo\u010di i to \u0161to djed Crkve bosanske povremeno boravi na kraljevskom dvoru \u2013 u krugu najutjecajnijih politi\u010dkih osoba. U delikatnijim slu\u010dajevima kraljevi su se pozivali na autoritet bosanskog crkvenog poglavara, \u010dija je rezidencija smatrana za <em>locus credibilis<\/em> gdje su ovjeravani i pohranjivani dokumenti. S pak druge strane, Crkva bosanska i njezin episkop primali su, poput Katoli\u010dke crkve i njezinih prvaka, pod svoju posebnu za\u0161titu bosanske feudalne magnate, jam\u010dili im imovinsku sigurnost, osobnu slobodu i stale\u0161ka prava. Krstjani su i ina\u010de zauzimali visoke dru\u0161tvene polo\u017eaje, a dostojanstvenici Crkve bosanske nosili su naslov <em>gospodin,<\/em> rezerviran obi\u010dno za vladare i velika\u0161e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U\u017eivaju\u0107i za\u0161titu politi\u010dkih mo\u0107nika, bosanski <em>krstjani<\/em> su kao obrazovani ljudi i pripadnici vi\u0161eg dru\u0161tvenog stale\u017ea u diplomatskim misijama slu\u017eili njihovim ovozemaljskim interesima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zna\u010dajno je da dubrova\u010dka gra\u0111a, koja je nastajala u svakodnevnom kontaktu s Bo\u0161njanima i Crkvom bosanskom njezinu ulogu u politi\u010dkom \u017eivotu bosanske dr\u017eave ne registrira kao ulogu jedne sekte, nego Crkve koja je u feudalnom bosanskom establi\u0161mentu obavljala iste pravne, politi\u010dke i diplomatske funkcije kao i druge Crkve u srednjovijekovnim feudalnim dr\u017eavama na Istoku i Zapadu. Naime, u svim va\u017enijim pravnim, politi\u010dkim i diplomatskim radnjama bila su uvijek prisutna, u duhu srednjeg&nbsp; vijeka, dva elementa \u2013 kleri\u010dki i lai\u010dki, ili moderno re\u010deno \u2013 predstavnici Crkve i dr\u017eave \u2013 kao svjedoci, jamci, porotnici, pravni stru\u010dnjaci i diplomati.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osim toga, kao \u0161to su u ostaloj srednjovijekovnoj Europi samostani, odnosno na Istoku manastiri, uz svoje duhovne funkcije, bili i komunikativni punktovi raznih putnika, tako su i <em>hi\u017ee<\/em> bosanskih krstjana bile svrati\u0161ta dubrova\u010dkih trgovaca i diplomata.\u201c<a href=\"#_ftn3\">[3]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Vjera Crkve bosanske<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eIako iz same Bosne nema sa\u010duvanih autenti\u010dnih opisa ustrojstva, ceremonija i teologije Crkve bosanske, povijesni izvori nastali u njezinu krilu \u2013 prije svih iluminirane bogo\u0161tovne knjige <a href=\"#_ftn4\">[8]<\/a>\u2013 svjedo\u010de da su bosanski<em> krstjani<\/em>, za razliku od bogumila i zapadnih neomahinejaca, \u0161tovali sveta\u010dke mo\u0107i i priznavali sve vjerske istine sadr\u017eane u Apostolskom vjerovanju osim \u010dlanka &#8216;Vjerujem u svetu katoli\u010dku crkvu&#8217;, a to zna\u010di: tri bo\u017eanske osobe, jednoga Boga, materinstvo majke Bo\u017eje, isto\u010dni grijeh i osobne grijehe, posebni sud odmah nakon smrti i stra\u0161ni sud na koncu svijeta, opro\u0161tenje grijeha, Kristovo uskrsnu\u0107e, milost Bo\u017eju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bosanski su krstjani prakticirali post, \u0161tovali svece i kr\u0161\u0107anske blagdane (Bo\u017ei\u0107, Blagovijest, Uskrs, Uza\u0161a\u0161\u0107e, Dan sv.Djevice Marije, sv.Petra i Pavla, sv.Mihovila Arkan\u0111ela, sv.Stjepana i Svisvete), a knjige Staroga i Novoga zavjeta dr\u017eali su za svete spise.\u201c<a href=\"#_ftn4\">[4]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Kraj Crkve bosanske<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Crkvu bosansku dokinuo je predposljednji bosanski kralj Stjepan Toma\u0161. Unato\u010d stalnim pritiscima Katoli\u010dke crkve, Stjepan Toma\u0161 je tolerirao postojanje Crkve bosanske. Takav svoj stav prema Crkvi bosanskoj pravdao je brojno\u0161\u0107u i utjecajem koje su njeni pripadnici imali u Bosanskom kraljevstvu. Me\u0111utim, u bitci za Smederevo, kralj Stjepan Toma\u0161 optu\u017een je na Zapadu za izdaju srpske prijestolnice Osmanlijama. U o\u010dajni\u010dkom poku\u0161aju da pridobije na svoju stranu zemlje kr\u0161\u0107anske Europe u borbi protiv nadolaze\u0107e osmanske sile, Stjepan Toma\u0161 je sredinom 1459. godine naredio masovni progon bosanskih <em>krstjana<\/em>. \u201c<em>Krstjani<\/em> su nalazili uto\u010di\u0161te u zemljama hercega Stjepana, tamo su se sklanjali i tamo su donekle bili mirni. Hercegu je stoga od Sv.Stolice bilo predbacivano \u0161to prima i za\u0161ti\u0107uje <em>heretike<\/em>. Pod kraj svoga vladanja Stjepan Toma\u0161 je svom silom navalio na <em>patarene <\/em>i protjerao ih iz zemlje.\u201c<a href=\"#_ftn5\">[5]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sve ovo dovodi do zaklju\u010dka da je Crkva bosanska bila znatno oslabljena i prije propasti Bosanskog kraljevsta, da bi nedugo zatim i\u0161\u010dezla u op\u0107em rasulu nastalom osmanlijskim osvajanjem.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Crkva bosanska u vanjskim izvorima<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eZaklju\u010divanje o vjerskom u\u010denju Crkve bosanske ote\u017eava okolnost da mnogi sa\u010duvani izvori ne poti\u010du iz njenog djelokruga, nego se radi o spisima katoli\u010dke ili pravoslavne provenijencije namijenjenim da se doka\u017ee krivovijeran karakter te Crkve. I dok se takvi dokumenti ne smiju <em>a priori<\/em> odbacivati, ipak im se mora pristupiti s daleko vi\u0161e pa\u017enje. U njima su vjernici Crkve bosanske naj\u010de\u0161\u0107e ozna\u010davani pojmovima <em>patareni, manihejci, babuni i kudugeri<\/em>, koji su u savremenom kontekstu imali pogrdan karakter. Najrje\u0111e kori\u0161teni pojam je <em>bogumili<\/em>, ali se on bez ikakvog razloga ili osnove ustalio u u\u010denoj literaturi i javnom diskursu. Oni nisu imali nikakve veze s bugarskim bogumilima i sami su sebe nazivali prosto <em>krstjanima<\/em>. Svoju crkvu nisu smatrali ni hereti\u010dkom ni raskolni\u010dkom, nego pravovjernom crkvom Bo\u017ejom koja nosi isto ime kao i ranija latinska biskupija \u2013 <em>ecclesia bosniensis<\/em>, tj. Crkva bosanska, a svoje vjerovanje pravom vjerom apostolskom, koja se razlikovala od dvije slu\u017ebene kr\u0161\u0107anske konfesije. Ona svoju posebnost nije gradila na opoziciji prema kr\u0161\u0107anstvu kao religiji, nego na protivljenju slu\u017ebenim crkvama.\u201c<a href=\"#_ftn6\">[6]<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-css-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftn1\">[1]<\/a> Sre\u0107ko M. D\u017eaja, Ivan Lovrenovi\u0107: Srednjovijekovna Crkva bosanska, Svijetlo rije\u010di, Sarajevo, 01.2007., str.7-10;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref2\">[2]<\/a> Ibid.str.10;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref3\">[3]<\/a> Ibid. str.11-12;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref4\">[4]<\/a> Ibid. str.12;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref5\">[5]<\/a> Leon Petrovi\u0107: Kr\u0161\u0107ani Bosanske crkve, Sarajevo, 1999., str.262-263.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref6\">[6]<\/a> Emir O.Filipovi\u0107: Bosansko kraljevstvo, Mladinska knjiga, Sarajevo, 2018., str.475.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref7\">[<\/a>7<a href=\"#_ftnref7\">]<\/a> Dubravko Lovrenovi\u0107: Bosanska kvadratura kruga, Sarajevo &#8211; Zagreb, 2012, str.232.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftn4\">[8]<\/a> Ibid.str.236: &#8220;Iluminirane bogo\u0161tovne knjige (biblijski rukopisi) nastale u krilu Crkve bosanske pisane su u duhu slu\u017ebenog kr\u0161\u0107anskog nauka i vrijednosti tradicionalnim slavensko-\u0107irilskometodijevskim jezi\u010dnim standardima&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvori:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Leon Petrovi\u0107: Kr\u0161\u0107ani Bosanske crkve (<em>Kr&#8217;stiani cr&#8217;kve bos&#8217;nske<\/em>), Sarajevo, 1999.<\/li>\n\n\n\n<li>Sre\u0107ko M. D\u017eaja, Ivan Lovrenovi\u0107: Srednjovijekovna Crkva bosanska, Svijetlo rije\u010di, Sarajevo, 01.2007.<\/li>\n\n\n\n<li>Dubravko Lovrenovi\u0107: Bosanska kvadratura kruga, Sarajevo &#8211; Zagreb, 2012.<\/li>\n\n\n\n<li>Emir O.Filipovi\u0107: Bosansko kraljevstvo, Sarajevo, 2018.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nastanak Crkve bosanske Nastanku Crkve bosanske pogodovalo je izmije\u0161tanje bosanske katoli\u010dke biskupije u \u0110akovo oko 1252. godine, koje je tada pripadalo Ugarskoj. Religija i Crkva imale su klju\u010dnu ulogu u dru\u0161tveno-politi\u010dkom \u017eivotu europskih zemalja srednjega vijeka, pa je za bosanske vladare bilo nu\u017eno popuniti nastalu prazninu. \u201eNastalu prazninu popunila je \u0161izmati\u010dka Crkva bosanska, jurisdikcijski neovisna &hellip; <\/p>\n<p class=\"link-more\"><a href=\"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/2021\/06\/14\/crkva-bosanska\/\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;Crkva bosanska&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[13,11],"class_list":["post-103","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drustvo","tag-bosanski-krstjani","tag-crkva-bosanska"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.6 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>Crkva bosanska - silvi&#039;s<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Nastanku Crkve bosanske pogodovalo je izmije\u0161tanje bosanske katoli\u010dke biskupije u \u0110akovo 1252. godine, koje je tada pripadalo Ugarskoj. Religija i Crkva imale su klju\u010dnu ulogu u dru\u0161tveno-politi\u010dkom \u017eivotu europskih zemalja srednjega vijeka, pa je za bosanske vladare bilo nu\u017eno popuniti nastalu prazninu.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/2021\/06\/14\/crkva-bosanska\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Crkva bosanska - silvi&#039;s\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Nastanku Crkve bosanske pogodovalo je izmije\u0161tanje bosanske katoli\u010dke biskupije u \u0110akovo 1252. godine, koje je tada pripadalo Ugarskoj. Religija i Crkva imale su klju\u010dnu ulogu u dru\u0161tveno-politi\u010dkom \u017eivotu europskih zemalja srednjega vijeka, pa je za bosanske vladare bilo nu\u017eno popuniti nastalu prazninu.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/2021\/06\/14\/crkva-bosanska\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"silvi&#039;s\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-06-14T10:16:09+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-09-09T08:40:29+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/silvis.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/crkvaba-225x300.jpg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"admin\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"admin\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"7 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/14\\\/crkva-bosanska\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/14\\\/crkva-bosanska\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"admin\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/f5522ac4aed2907faa7306a9ceedfe73\"},\"headline\":\"Crkva bosanska\",\"datePublished\":\"2021-06-14T10:16:09+00:00\",\"dateModified\":\"2023-09-09T08:40:29+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/14\\\/crkva-bosanska\\\/\"},\"wordCount\":1389,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/f5522ac4aed2907faa7306a9ceedfe73\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/14\\\/crkva-bosanska\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/12\\\/crkvaba-225x300.jpg\",\"keywords\":[\"bosanski krstjani\",\"crkva bosanska\"],\"articleSection\":[\"Dru\u0161tvo\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/14\\\/crkva-bosanska\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/14\\\/crkva-bosanska\\\/\",\"name\":\"Crkva bosanska - silvi&#039;s\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/14\\\/crkva-bosanska\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/14\\\/crkva-bosanska\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/12\\\/crkvaba-225x300.jpg\",\"datePublished\":\"2021-06-14T10:16:09+00:00\",\"dateModified\":\"2023-09-09T08:40:29+00:00\",\"description\":\"Nastanku Crkve bosanske pogodovalo je izmije\u0161tanje bosanske katoli\u010dke biskupije u \u0110akovo 1252. godine, koje je tada pripadalo Ugarskoj. Religija i Crkva imale su klju\u010dnu ulogu u dru\u0161tveno-politi\u010dkom \u017eivotu europskih zemalja srednjega vijeka, pa je za bosanske vladare bilo nu\u017eno popuniti nastalu prazninu.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/14\\\/crkva-bosanska\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/14\\\/crkva-bosanska\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/14\\\/crkva-bosanska\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/12\\\/crkvaba-225x300.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/12\\\/crkvaba-225x300.jpg\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/14\\\/crkva-bosanska\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Crkva bosanska\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/\",\"name\":\"silvi&#039;s\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/f5522ac4aed2907faa7306a9ceedfe73\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/f5522ac4aed2907faa7306a9ceedfe73\",\"name\":\"admin\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/silvis.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/04\\\/logo.jpg?fit=480%2C480&ssl=1\",\"url\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/silvis.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/04\\\/logo.jpg?fit=480%2C480&ssl=1\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/silvis.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/04\\\/logo.jpg?fit=480%2C480&ssl=1\",\"width\":480,\"height\":480,\"caption\":\"admin\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/silvis.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/04\\\/logo.jpg?fit=480%2C480&ssl=1\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/silvis.ba\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/silvis.ba\\\/index.php\\\/author\\\/silvisba\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Crkva bosanska - silvi&#039;s","description":"Nastanku Crkve bosanske pogodovalo je izmije\u0161tanje bosanske katoli\u010dke biskupije u \u0110akovo 1252. godine, koje je tada pripadalo Ugarskoj. Religija i Crkva imale su klju\u010dnu ulogu u dru\u0161tveno-politi\u010dkom \u017eivotu europskih zemalja srednjega vijeka, pa je za bosanske vladare bilo nu\u017eno popuniti nastalu prazninu.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/2021\/06\/14\/crkva-bosanska\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Crkva bosanska - silvi&#039;s","og_description":"Nastanku Crkve bosanske pogodovalo je izmije\u0161tanje bosanske katoli\u010dke biskupije u \u0110akovo 1252. godine, koje je tada pripadalo Ugarskoj. Religija i Crkva imale su klju\u010dnu ulogu u dru\u0161tveno-politi\u010dkom \u017eivotu europskih zemalja srednjega vijeka, pa je za bosanske vladare bilo nu\u017eno popuniti nastalu prazninu.","og_url":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/2021\/06\/14\/crkva-bosanska\/","og_site_name":"silvi&#039;s","article_published_time":"2021-06-14T10:16:09+00:00","article_modified_time":"2023-09-09T08:40:29+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/silvis.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/crkvaba-225x300.jpg","type":"","width":"","height":""}],"author":"admin","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"admin","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"7 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/2021\/06\/14\/crkva-bosanska\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/2021\/06\/14\/crkva-bosanska\/"},"author":{"name":"admin","@id":"https:\/\/silvis.ba\/#\/schema\/person\/f5522ac4aed2907faa7306a9ceedfe73"},"headline":"Crkva bosanska","datePublished":"2021-06-14T10:16:09+00:00","dateModified":"2023-09-09T08:40:29+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/2021\/06\/14\/crkva-bosanska\/"},"wordCount":1389,"publisher":{"@id":"https:\/\/silvis.ba\/#\/schema\/person\/f5522ac4aed2907faa7306a9ceedfe73"},"image":{"@id":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/2021\/06\/14\/crkva-bosanska\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/silvis.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/crkvaba-225x300.jpg","keywords":["bosanski krstjani","crkva bosanska"],"articleSection":["Dru\u0161tvo"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/2021\/06\/14\/crkva-bosanska\/","url":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/2021\/06\/14\/crkva-bosanska\/","name":"Crkva bosanska - silvi&#039;s","isPartOf":{"@id":"https:\/\/silvis.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/2021\/06\/14\/crkva-bosanska\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/2021\/06\/14\/crkva-bosanska\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/silvis.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/crkvaba-225x300.jpg","datePublished":"2021-06-14T10:16:09+00:00","dateModified":"2023-09-09T08:40:29+00:00","description":"Nastanku Crkve bosanske pogodovalo je izmije\u0161tanje bosanske katoli\u010dke biskupije u \u0110akovo 1252. godine, koje je tada pripadalo Ugarskoj. Religija i Crkva imale su klju\u010dnu ulogu u dru\u0161tveno-politi\u010dkom \u017eivotu europskih zemalja srednjega vijeka, pa je za bosanske vladare bilo nu\u017eno popuniti nastalu prazninu.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/2021\/06\/14\/crkva-bosanska\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/silvis.ba\/index.php\/2021\/06\/14\/crkva-bosanska\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/2021\/06\/14\/crkva-bosanska\/#primaryimage","url":"https:\/\/silvis.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/crkvaba-225x300.jpg","contentUrl":"https:\/\/silvis.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/crkvaba-225x300.jpg"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/2021\/06\/14\/crkva-bosanska\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/silvis.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Crkva bosanska"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/silvis.ba\/#website","url":"https:\/\/silvis.ba\/","name":"silvi&#039;s","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/silvis.ba\/#\/schema\/person\/f5522ac4aed2907faa7306a9ceedfe73"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/silvis.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/silvis.ba\/#\/schema\/person\/f5522ac4aed2907faa7306a9ceedfe73","name":"admin","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/i0.wp.com\/silvis.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/logo.jpg?fit=480%2C480&ssl=1","url":"https:\/\/i0.wp.com\/silvis.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/logo.jpg?fit=480%2C480&ssl=1","contentUrl":"https:\/\/i0.wp.com\/silvis.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/logo.jpg?fit=480%2C480&ssl=1","width":480,"height":480,"caption":"admin"},"logo":{"@id":"https:\/\/i0.wp.com\/silvis.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/logo.jpg?fit=480%2C480&ssl=1"},"sameAs":["https:\/\/silvis.ba"],"url":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/author\/silvisba\/"}]}},"jetpack_featured_media_url":"","jetpack-related-posts":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/103","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=103"}],"version-history":[{"count":44,"href":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/103\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":558,"href":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/103\/revisions\/558"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=103"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=103"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/silvis.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=103"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}