Kašteli su mjesto na planini Zahor, na kome se nalaze ostatci srednjovijekovnih građevina iz vremena bosanskog kraljevstva. Sagradili su ih franjevci, a koristili su ih kao prostor za molitvu. U današnje vrijeme vidljive ostatke građevina čine tri veće prostorije mogućeg kapaciteta 40 do 50 ljudi, koje su smještene duboko u stjenovitom dijelu planine Zahor.
Kašteli – mapa puta
Kašteli se nalaze na nadmorskoj visini 1.158 m, na tromeđi između Busovače, od koje su udaljeni oko 20 km, Fojnice oko 10 km i Kiseljaka oko 30 km. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila je 2017. godine povijesno područje – Stari grad Kašteli, koje katastarski pripada općini Kiseljak, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Za vrijeme osmanskog osvajanja Bosne u svibnju 1463. godine, franjevci na čelu sa fra Anđelom Zvizdovićem sklonili su se u Kaštele. Upravo odatle krenuo je fra Anđeo Zvizdović na polje Milodraž susresti se sa sultanom Mehmedom II. Osvajačem. U to vrijeme sultan se sa svojom vojskom bio utaborio na polju Milodraž, smještenom u podnožju planine Zahor, između Busovače i Kiseljaka. Sultana Mehmeda II., koji je deset godina ranije (29. svibnja 1453.g.) pokorio i bizantsku prijestolnicu – Konstantinopol, fra Anđeo moli da bosanskim franjevcima, pa tako i njihovom narodu, dopusti ostanak u svojoj domovini i u svojoj vjeri. Sultan pristaje udovoljiti molbi fra Anđela Zvizdovića, te 28. svibnja 1463. godine izdaje povelju – Ahdnamu, kojom dopušta bosanskim franjevcima, a preko njih i narodu, da slobodno ostanu i ispovijedaju katoličku vjeru u njegovom carstvu. Dokument Ahdname čuva se u franjevačkom samostanu Duha Svetoga u Fojnici.
Tekst Ahdname
O Ahdnami – dokumentarni film Stoljeća Bosne Srebrene 1988.
O fra Anđelu Zvizdoviću Fra Anđeo Zvizdović, Crkva Svetog Ante u Busovači
Pretpostavlja se da je Fra Anđeo Zvizdović rođen oko 1420. godine u selu Zvizde u okolici današnjeg Uskoplja, pa odatle i prezime Zvizdović. Za vrijeme pada Bosne pod Osmansko carstvo 1463. godine, bio je poglavar Bosanske franjevačke kustodije. Umro je 7. lipnja 1498. godine u Fojnici, a njegov grob danas se nalazi u crkvi Duha Svetoga u Fojnici.
Dr. fra Leon Petrović o fra Anđelu piše: “Nema čovjeka u Bosni, koji je toliko dobra učinio za kršćanstvo i osjetio množinu zala i nedaća, koliko je to učinio fra Anđeo Zvizdović. Njegovom poduhvatnom duhu mora se zahvaliti da je kršćana ostalo u Bosni, da nije ostala posve pusta i prazna.” (Kalendar Svetog Ante, XX., Sarajevo 1945.)
Franjevački red je fra Anđela proglasio blaženim, a spomendan mu se slavi 7. lipnja. Fra Filip Lastrić, provincijal Bosne Srebrene od 1741. do 1745. godine, bilježi: „O njemu (fra Anđelu) u martirologiju Reda za dan 7. lipnja stoji ova pohvala: U Fojnici, u Bosni Srebrenoj, (spomen) blaženog Anđela iz Vrhbosne … koji …i mnogo tisuća nevijernika Kristu obrati, a poslije smrti mnogim se čudesima proslavi.“ (Filip Lastrić: Pregled starina Bosanske provincije, Ancona 1776.g.)
